FAQs

A.

Trgovačka radnja se osniva donošenjem rješenja kojim se trgovcu u svojstvu fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. Kako trgovačka radnja nije pravno lice, vlasnik trgovačke radnje odgovara lično i neograničeno cijelom svojom imovinom za obaveze koje nastanu iz obavljanja djelatnosti trgovačke radnje. Isti je slučaj i sa obrtnikom. Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

A.

Odgovor: Ukoliko se radi o avansnom plaćanju i sličnim privremenim fakturama, fiskalni račun se može izdati na kraju sa slanjem fakture u jednom ukupnom iznosu koji će sadržavati ukupnu cijenu “kompletnog” artikla, npr. stambene zgrade, ili pojedinog stana i sl., dok se na samoj fakturi mogu iskazivati stavke onoliko detaljno koliko je to stranama u prometu potrebno, samo mora postojati jednoznačna veza između fakture i fiskalnog računa (broj fiskalnog računa na samoj fakturi), jer se i podaci u Poreznu upravu šalju sa informacijom o tome kome i koliki je promet fakturisan.

A.

Odgovor: Po pitanju odobravanja maloprodajnog rabata, Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Službene novine Federacije BiH”, broj: 11/10) definiše se izgled fiskalnih računa tako da je za svaki promet tehnički moguće iskazati i vidjeti odobreni rabat odmah pri izdavanju fiskalnog računa, a u slučaju da to odstupa od odredaba Zakona o PDV-u primjeniti princip uvođenja više artikala sa različitim cijenama u šifarnik iako se radi o samo jednom stvarnom artiklu. U slučajevima kada se radi o naknadnim umanjenima već primljene fakture ili se naknadno odobravaju rabati jedino reklamiranim računima može se umanjiti već evidentirani promet, prema tome knjižne obavijesti ne evidentiraju se direktno već putem reklamiranih računa.

A.

Članom 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj: 9/05, 35/05 i 100/08) propisano je da se PDV plaća na promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriju Bosne i Hercegovine uz naknadu i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

Članom 120. stav (3) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (″Službeni glasnik BiH″, broj: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07 i 35/08) propisano je da se knjigovodstvo poreznih obveznika, knjige izlaznih i ulaznih faktura i druge evidencije moraju voditi prema Međunarodnim računovodstvenim načelima i računovostvenim standardima i prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. 

Ako se u konkretnom slučaju radi o „tranzitu robe“, tj. kada dobra nisu unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine, takav promet dobara se, shodno članu 3. Zakona, ne oporezuje PDV-om u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju dužni ste, kao osnov za neobračunavanje PDV-a, naznačiti član 3. Zakona. 

U navedenom slučaju porezni obveznik svoje knjigovodstvo, kao i knjige izlaznih i ulaznih faktura i druge evidencije mora voditi prema Međunarodnim računovodstvenim načelima i računovostvenim standardima i prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine.

A.

Članom 20. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (''Službeni glasnik BiH'', br. 9/05 i 35/05) propisano je da je porezna osnovica prometa dobara i usluga oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen porez na dodatu vrijednost, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Stavom 11. prethodnog člana Zakona propisano je da ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana 55. stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a.

Članom 55. stav 6. Zakona propisano je da se knjižno obavještenje izdaje u slijedećim slučajevima kada:

[if !supportLists]1.       [endif]se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;

[if !supportLists]2.       [endif]kada dobavljač dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust;

[if !supportLists]3.       [endif]dobavljač dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture.

Članom 69. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07 i 35/08) propisano je da ako se porezna osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate putem zakonski propisanih načina, tada lice koje je isporučilo dobro ili obavilo uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza. Isporučilac izdaje knjižnu obavijest na taj iznos licu kojem su isporučena dobra ili obavljene usluge koje na osnovu knjižne obavijesti vrši ispravku (smanjenje) odbitka ulaznog poreza. Ako je PDV obračunat i plaćen pri uvozu odbijen kao ulazni porez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora na osnovu rješenja Uprave za pripadajući iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza.

Stavom (2) prethodnog člana Pravilnika propisano je da kupac mora ispravku obaviti u poreznom razdoblju u kojem je promjenjena porezna osnovica. Ukoliko UIO izda rješenje, ispravka se mora izvršiti u poreznom razdoblju u kojem rješenje postaje izvršno.

Shodno navedenim zakonskim odredbama porezni obveznik može svom kupcu, kome odobrava naknadni popust, izdati knjižno obavještenje u skladu sa članom 55. stav 6. tačka 2. Zakona i članom 69. Pravilnika.

Kao isporučilac dobara, u smislu člana 20. stav 11. Zakona, porezni obveznik može ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza, ali pod uvjetom da je kupac izvršio ispravku (smanjenje) odbitka ulaznog poreza.

A.

Prema odredbi člana 26. stav (1) Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 49/09), porezni obveznik dužan je da vodi posebnu evidenciju o uvozu, prometu, potrošnji i stanju akciznih proizvoda, te da ima urednu i ažurnu knjigovodstvenu i vanknjigovodstvenu evidenciju. U smislu člana 29. Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj:50/09), porezni obveznik za akcizne proizvode iz člana 4. stav (2) tačke a), b), c), d) i e) Zakona (derivati nafte, duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol i alkoholna pića, voćna prirodna rakija, pivo i vino) dužan je da vodi posebnu evidenciju, suglasno članu 26. Zakona, u kojoj je dužan da obezbijedi sljedeće podatke o:

a) količini primarne sirovine za proizvodnju navedenih proizvoda;

b) zalihama, količinama proizvedenih, odnosno nabavljenih i uvezenih proizvoda;

c) količinama prodatih ili na drugi način otuđenih ili iskorištenih proizvoda za vlastite potrebe; 

d) obračunatoj akcizi, te

e) uplaćenoj akcizi.

Pored navedenog, odredbama člana 33. Pravilnika propisano je da preduzetnik i pravno lice koji u proizvodnji koristi alkohol i etil alkohol kao repromaterijal, je dužan da u svom knjigovodstvu vodi posebnu evidenciju s podacima o nabavci, kretanju i utrošku tog materijala po vrsti, količini, vrijednosti i iznosu plaćene akcize iz fakture, prijemnice ili drugog dokumenta o izvršenoj nabavci.

Suglasno navedenim zakonskim i podzakonskim propisima, obveznik indirektnih poreza koji nabavlja etil alkohol kao repromaterijal za proizvodnju neakciznih proizvoda dužan je da u svojim knjigovodstvenim i vanknjigovodstvenim evidencijama obezbijedi tražene podatke, ali nije dužan da posebno izvještava UIO o utrošku etil alkohola u procesu proizvodnje jer ga na to ne obavezuju zakonski i podzakonski propisi.

A.

U skladu sa odredbom stava 2. člana 3. Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 32/01 i 42/03), udruženja i fondacije imaju slobodu djelovanja na cijelom području Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje su registrovani. To znači da se ova odredba odnosi i na udruženja registrovana ne samo po državnom, već i entitetskim zakonima. Nisu potrebna dodatna administrativna uslovljavanja.

S obzirom na to da ste već stekli status pravnog lica registracijom kod Ministarstva pravde BiH, možete slobodno djelovati na cijelom području Bosne i Hercegovine i nemate obavezu registrovanja kancelarije u Banja Luci. Ovo se odnosi na domaće nevladine organizacije.

A.

Društvo s ograničenom odgovornošću je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti, a čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno. Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, dok član društva za obaveze društva s ograničenom odgovornošću odgovara svojim udjelom. Za preuzete obaveze prema trećim licima odgovara samo društvo i to svojom cjelokupnom imovinom. Dok ako je društvo poslovalo sa gubicima i ima obaveze prema trećim licima, član društva može izgubiti samo ono što je putem uloga uložio u privredno društvo, a ne i svoju ostalu imovinu koja je odvojena od imovine društva sa ograničenom odgovornošću.